Vlada Republike Hrvatske prihvatila je konačni prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji donosi niz promjena za privatne iznajmljivače i turistički sektor. Među najvažnijim novostima su produljenje važenja privremenih rješenja za dodatne četiri godine, obvezna registracija smještajnih jedinica koje se oglašavaju putem internetskih platformi te strože kontrole neregistriranog iznajmljivanja.
Novi zakon, koji je upućen u drugo saborsko čitanje, trebao bi donijeti više reda na tržištu turističkog smještaja, pojednostaviti administrativne postupke i omogućiti učinkovitiji nadzor nad poslovanjem iznajmljivača.
Promjene su posebno važne za turističke destinacije poput Umaga i ostatka Istre, gdje privatni smještaj ima značajnu ulogu u turističkoj ponudi i prihodima brojnih kućanstava.
Oko 15 tisuća iznajmljivača dobiva dodatne četiri godine
Jedna od najvažnijih izmjena odnosi se na iznajmljivače koji posluju na temelju privremenih rješenja. Prema dosadašnjim propisima, takva su rješenja trebala prestati vrijediti krajem 2026. godine, no novim zakonskim prijedlogom njihov se rok produljuje do 31. prosinca 2030. godine.
Prema podacima Ministarstva turizma i sporta, krajem 2024. godine približno 15 tisuća iznajmljivača u Hrvatskoj poslovalo je na temelju privremenih rješenja.
Produljenje roka omogućilo bi im nastavak poslovanja uz dodatno vrijeme za dovršetak postupaka legalizacije objekata i pribavljanje trajnih rješenja.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je kako je riječ o odluci kojom se nastoji očuvati poslovanje obiteljskih iznajmljivača, ali i odgovoriti na zahtjeve njihovih udruga.
Istodobno se uvode dodatne obveze za nadležna županijska tijela, koja će morati pratiti rješavanje predmeta i jednom godišnje Ministarstvu dostavljati podatke o privremenim rješenjima.
Od svibnja 2027. obvezni registracijski brojevi za turistički smještaj
Značajna novost odnosi se i na oglašavanje turističkog smještaja putem interneta.
Predviđeno je uvođenje jedinstvenog registracijskog broja za svaku smještajnu jedinicu koja se oglašava putem internetskih platformi za kratkoročni najam.
Na taj bi se način trebalo spriječiti oglašavanje i iznajmljivanje smještaja bez odgovarajućih odobrenja, a nadležnim tijelima omogućiti jednostavnije praćenje poslovanja.
Primjena novih odredbi predviđena je od 1. svibnja 2027. godine, čime se iznajmljivačima i internetskim platformama ostavlja vrijeme za prilagodbu.
Obveza registracijskog broja, prema Vladinu prijedlogu, neće se odnositi na hotele i kampove.
Strože kontrole i veće kazne za iznajmljivanje na crno
Novi zakon predviđa i znatno snažniji nadzor nad neregistriranim pružanjem ugostiteljskih usluga.
Osim Državnog inspektorata, dodatne ovlasti za kontrolu dobit će Carinska uprava i komunalni redari, čime će se u nadzor moći aktivnije uključiti i gradovi i općine.
Predviđeno je i povećanje kazni za neregistrirano poslovanje, dok bi prihodi od takvih kazni pripadali proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Posebno je zanimljiva mogućnost provođenja prikrivenog nadzora internetskih oglasnika i grupa na društvenim mrežama. Time bi inspektori mogli učinkovitije otkrivati smještajne objekte koji se nude turistima bez potrebnih dozvola.
Ministar Glavina naglasio je kako je jedan od glavnih ciljeva spriječiti nelojalnu konkurenciju iznajmljivačima koji uredno ispunjavaju svoje zakonske obveze.
Uvodi se i obvezna rekategorizacija smještajnih objekata
Promjene neće zaobići ni postojeće registrirane iznajmljivače.
Zakonskim prijedlogom predviđa se periodična rekategorizacija smještajnih objekata kako bi se osiguralo da njihova kvaliteta i opremljenost odgovaraju propisanim standardima.
Uz to, upravni postupci u području ugostiteljstva trebali bi se ubuduće provoditi elektroničkim putem, kroz sustav eTurizam.
Takav način rada trebao bi smanjiti potrebu za fizičkim odlascima u nadležne urede, pojednostaviti podnošenje zahtjeva i ubrzati izdavanje potrebnih rješenja.
Procjenjuje se da se oko 60 tisuća apartmana nalazi u stambenim zgradama
Govoreći o stanju na tržištu, ministar Glavina osvrnuo se i na pitanje turističkog najma u višestambenim zgradama.
Prema njegovim procjenama, u Hrvatskoj se približno 60 tisuća apartmana namijenjenih turistima nalazi u takvim objektima. Točan broj zasad nije poznat jer dosadašnje evidencije nisu sadržavale podatke o vrsti zgrade u kojoj se pojedini smještaj nalazi.
Novi sustav registracije trebao bi omogućiti preciznije praćenje tih podataka.
Ministar je pritom upozorio i na utjecaj kratkoročnog turističkog najma na dostupnost stanova za dugoročno stanovanje, problem s kojim se suočavaju i brojne druge europske države.
Prema njegovim riječima, nakon višegodišnjeg rasta broja turističkih kreveta, posljednje dvije godine bilježi se zaustavljanje tog trenda i blago smanjenje kapaciteta, što povezuje s usmjeravanjem dijela nekretnina prema dugoročnom najmu.
Što promjene znače za iznajmljivače u Istri?
Za brojne privatne iznajmljivače na području Umaga, Novigrada, Buja i ostatka Istre najvažnija vijest svakako je predloženo produljenje roka za privremena rješenja do kraja 2030. godine.
S druge strane, oni koji smještaj oglašavaju putem internetskih platformi morat će se pripremiti za novi sustav registracijskih brojeva, dok će svi pružatelji usluga biti obuhvaćeni strožim mehanizmima kontrole.
Važno je naglasiti kako predložene izmjene još nisu stupile na snagu. Konačni prijedlog zakona upućen je Hrvatskom saboru, koji o njemu tek treba odlučiti.
Ako zakon bude usvojen u predloženom obliku, hrvatski turistički sektor očekuje jedna od značajnijih promjena pravila poslovanja, posebno u području privatnog smještaja i kratkoročnog najma.
Izvor: Vlada Republike Hrvatske
Autor:
Redakcija Umag365
