Novinarsko vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva utvrdilo je kršenje novinarskih etičkih načela u sva tri odvojena slučaja koji se odnose na tekstove objavljene o umaškom gradskom vijećniku Goranu Galoviću. Riječ je o objavama Glasa Istre, IstraIN-a i portala Istarski.hr, koji su u rujnu prošle godine prenijeli priopćenje Grada Umaga s nizom ozbiljnih optužbi na Galovićev račun.
Zajednička točka sve tri odluke vrlo je jasna. Vijeće nije ocjenjivalo jesu li tvrdnje koje je Grad Umag iznio o Galoviću istinite ili neistinite, već način na koji su ih mediji prenijeli. HND smatra da kod tako ozbiljnih optužujućih navoda samo prenošenje priopćenja tijela javne vlasti nije bilo dovoljno te da su novinari trebali pokušati dobiti i stav osobe na koju se optužbe odnose.
U slučaju portala IstraIN Novinarsko vijeće časti odluku je donijelo s pet glasova za i dva suzdržana. Vijeće je zaključilo da činjenica da je portal doslovno prenio informacije tijela javne vlasti ne oslobađa medij odgovornosti da, zbog količine i težine iznesenih optužbi, zatraži reakciju prozvane osobe. Utvrđeno je kršenje članka 6. Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji nalaže nastojanje da se kod tema s različitim relevantnim stajalištima, posebno kada se iznose optužbe, javnosti predstave različite strane.
Gotovo identičan zaključak donesen je i u postupku protiv portala Istarski.hr. I ondje je odluka donesena s pet glasova za i dva suzdržana. Vijeće je ocijenilo da, s obzirom na razmjere optužbi koje je sadržavalo priopćenje Grada Umaga, nije bilo dovoljno pozvati se na činjenicu da je medij samo prenio službeno priopćenje. Galoviću je, prema ocjeni Vijeća, trebalo omogućiti da iznese svoju stranu priče.
U slučaju Glasa Istre odluka donesena jednoglasno
Najuvjerljivija odluka donesena je u slučaju teksta Glasa Istre. Svih osam članova Novinarskog vijeća časti koji su sudjelovali u odlučivanju zaključili su da su objavljenim tekstom prekršena univerzalna novinarska etička načela.
Glas Istre prenio je priopćenje Gradske uprave u kojem se Galovića, među ostalim, optuživalo za nasilno i agresivno ponašanje prema djelatnicima Grada, zlouporabu vijećničkog statusa zbog poslovnih interesa te sudjelovanje u bespravnoj gradnji, što je Galović želio demantirati, no Glas Istre mu nije objavio demanti, bez ikakvog obrazloženja.
Vijeće je pritom napravilo važnu razliku između prava medija da odbije određeni zahtjev za objavu ispravka i njegove obveze da o ozbiljnim optužbama izvještava uravnoteženo.
Nakon prijave Novinarskom vijeću časti, glavna urednica navela je da je Galovićev demanti bio gotovo dvostruko dulji od prvotno objavljenog priopćenja, uz još četiri priloga. Međutim, Vijeće je ocijenilo da je glavna urednica zbog njegove nerazmjerne duljine imala osnovu odbiti objavljivanje cjelovitog demantija. No time, prema zaključku HND-a, nije prestala obveza medija da pokuša kontaktirati Galovića ili, uz njegovu suglasnost, objaviti skraćenu verziju njegova odgovora.
Drugim riječima, zajednička poruka sva tri zaključka je da HND nije presudio tko je bio u pravu nakon optužbi Grada Umaga na račun vijećnika Galovića. Vijeće to pitanje nije ni razmatralo. Utvrđeno je nešto drugo; kada službeno priopćenje sadrži ozbiljne optužbe protiv konkretne osobe, činjenica da dolazi od javne institucije ne znači da ga medij može jednostavno prenijeti bez pokušaja da čitateljima predstavi i drugu stranu.
Galović: Riječ je o osobnom i političkom obračunu
Nakon objave zaključaka HND-a Galović se javnosti obratio opširnom objavom u kojoj slučaj stavlja u znatno širi politički kontekst. Tvrdi da su tekstovi bili dio dugotrajnog osobnog i političkog obračuna s njim te smatra posebno problematičnim što su priopćenje Grada prenosili i mediji koji se, kako navodi, financiraju iz proračuna jedinice lokalne samouprave.
Galović pritom tvrdi da tijekom svoja dva vijećnička mandata nije dobivao odgovore na vijećnička pitanja te da se politička rasprava o njegovu radu redovito pretvarala u osobne napade.
Poseban dio objave posvetio je i potpisniku spornog priopćenja. Galović tvrdi da je ono 10. rujna 2025. poslano kao reagiranje “Ureda Grada”, iako, prema njegovu tumačenju gradskih akata, tijelo pod tim nazivom u to vrijeme nije postojalo. U prilog toj tvrdnji navodi da je Ured Grada bio predviđen ranijim ustrojem gradske uprave, ali da je odlukom Gradskog vijeća od 9. prosinca 2021. naziv prve ustrojstvene jedinice promijenjen u “Službu za poslove gradonačelnika i Gradskog vijeća”. Na temelju toga Galović zaključuje da “Ured Grada” u rujnu 2025. više nije postojao kao upravno tijelo pod tim nazivom.
Galović također navodi da je nakon objave tražio od medija presliku priopćenja Grada Umaga koje su zaprimili i objavili, pozivajući se na Zakon o medijima, ali tvrdi da mu ono nije dostavljeno u roku koji navodi u svojoj objavi.
Zaključke Novinarskog vijeća časti vidi kao potvrdu svojih prigovora na način na koji su mediji izvještavali o njemu. Istodobno, iz samih odluka HND-a proizlazi nešto uža i preciznija poruka. Vijeće časti je u sva tri slučaja zaključilo da je prenošenjem ozbiljnih optužujućih navoda bez predstavljanja Galovićeva stajališta prekršen članak 6. Kodeksa časti hrvatskih novinara.
Autor
Redakcija umag365
