Gotovo tri milijuna klijenata paragvajske digitalne banke Ueno jednog se jutra probudilo bez mogućnosti da podigne ijedan gvarani sa svog računa. Kartice su prestale raditi, aplikacija se ugasila, a pred poslovnicama su se stvorili dugi redovi. Samo dva dana kasnije predsjednik Santiago Peña podnio je ostavku, a danas je u istražnom zatvoru.
Kartice blokirane, aplikacija ugašena
Središnja banka Paragvaja preuzela je kontrolu nad Ueno Bankom u utorak, 3. studenoga, nakon što je utvrđeno da je njezin pokazatelj solventnosti pao na 5,56 posto, što je manje od polovice zakonskog minimuma od 12 posto. Odluka je objavljena nešto iza tri sata ujutro, a klijenti su istog jutra ostali bez svega. Nisu mogli podići gotovinu, provjeriti stanje računa, prebaciti novac niti platiti karticom u trgovini.
Razmjeri problema su golemi. Ueno je imao gotovo tri milijuna klijenata, odnosno oko 60 posto odraslog stanovništva zemlje koja ima nešto više od šest milijuna stanovnika. Banka je bila osobito popularna među siromašnijim građanima, pa je više od milijun Paragvajaca u njoj otvorilo svoj prvi bankovni račun. Preko Uena je mirovinu primalo i više od 32.000 umirovljenika.
Redovi na ulicama i prosvjedi
Dugi redovi ljudi koji su pokušavali doći do svog novca protezali su se ulicama glavnoga grada Asuncióna u utorak i srijedu, a obje večeri gradom su prošli i prosvjedi. Strah se brzo proširio pa su se redovi stvorili i pred drugim bankama, gdje su građani žurili podići vlastitu ušteđevinu. Prebacivanje klijenata u druge banke dodatno je opteretilo platni sustav, zbog čega su zabilježeni prekidi u radu nekoliko bankovnih aplikacija.
Koliko novca ljudi mogu vratiti
Depoziti su osigurani do 228,3 milijuna gvaranija po osobi, što je oko 38.000 dolara. Prema procjeni središnje banke, taj iznos u potpunosti pokriva 97 posto klijenata. Kongres je po hitnom postupku izglasao zakon kojim se isplate ubrzavaju, pa je prva tranša od najviše 10 milijuna gvaranija, oko 1.500 dolara, krenula već u četvrtak, 5. studenoga. Do 9. studenoga štedišama je isplaćeno oko 340 milijuna dolara, a novac je dobilo više od 1,7 milijuna ljudi.
Oni s većom ušteđevinom ne mogu računati na sve. Za iznose iznad osiguranog limita središnja banka ne obećava punu isplatu, nego samo „najveću moguću zaštitu“, ovisno o tome koliko se imovine banke uspije naplatiti. Problem nije samo osobna štednja: Ueno je upravljao s 800 do 850 milijuna dolara javnog novca, među kojima je i oko 380 milijuna dolara državnog mirovinskog i zdravstvenog fonda IPS.
Sumnjivi krediti tvrtkama vlasnika
Regulatori su utvrdili da je banka davala slabo dokumentirane kredite tvrtkama povezanima sa svojim vlasnicima, Grupom Vázquez, te da je neke troškove pogrešno knjižila kao imovinu. Središnja banka tvrdi da je Ueno zbog prekomjernog kreditiranja povezanih tvrtki upozorila još u lipnju.
Tužiteljstvo je podiglo optužbe protiv 27 osoba, među kojima je osam bivših čelnika banke. Uhićeni su svi, uključujući osnivača grupe Miguela Vázqueza i predsjednika banke Juana Manuela Gustalea, a zaplijenjena je imovina vrijedna oko 70 milijuna dolara.
Od ostavke do istražnog zatvora
Afera je vrlo brzo došla do samog vrha države. Peña je do ožujka 2025. imao udio u grupi koja kontrolira banku, a za guvernera središnje banke postavio je Carlosa Carvalla, bivšeg čelnika Financiere Ueno iz koje je banka nastala. Carvallo je podnio ostavku već prvog dana krize, a oporba je u srijedu pokrenula postupak opoziva predsjednika.
Peña je ostavku objavio u četvrtak, 5. studenoga, u video poruci u kojoj se ispričao građanima ako je u nekom trenutku pogriješio. Kao prioritet istaknuo je mir onih koji su svoju ušteđevinu povjerili financijskom sustavu. Ostavka ga ipak nije spasila. Kongres ga je smijenio, a sudac Humberto Otazú u subotu, 7. studenoga, odredio je istražni zatvor njemu i Carvallu zbog sumnje na zlouporabu povjerenja i upravljanje u vlastitu korist. Bivši predsjednik zadržan je u vojarni predsjedničke garde u Asunciónu.
Paragvaj ovakve scenarije, nažalost, dobro poznaje. Zemlja je od sredine devedesetih do početka 2000-ih prošla kroz dugu bankarsku krizu u kojoj je propala više od polovice tadašnjih banaka, a brojni štediše izgubili su ušteđevinu cijelog života.
Izvor: Dnevnik.hr, AP, AFP, EFE, Al Jazeera
Autor:
Redakcija umag365.hr
