Hrvatska tijekom ljetnih mjeseci troši sve više električne energije, a ljetna vršna potrošnja posljednjih je godina prestigla onu zimsku. Veliku ulogu pritom imaju visoke temperature, sve češće korištenje klima-uređaja, ali i turistička sezona, tijekom koje se potrošnja značajno povećava upravo u priobalnim područjima.
Prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), u kolovozu ove godine zabilježen je novi povijesni maksimum. Najveća satna potrošnja dosegnula je 3.400,5 MWh, a rekord je zabilježen u 21 sat. Za usporedbu, najveća potrošnja tijekom prošle zime iznosila je 3.264,2 MWh.
Još prije nekoliko godina zimski maksimumi bili su veći od ljetnih, no taj se odnos postupno promijenio. Toplije zime, sve toplija ljeta, veća uporaba uređaja za hlađenje i snažna turistička aktivnost doveli su do toga da elektroenergetski sustav danas najveća opterećenja bilježi upravo tijekom ljeta.
Turizam višestruko povećava potrošnju na obali
Podaci HEP-a pokazuju da se tijekom turističke sezone opterećenje elektroenergetske mreže značajno pomiče prema područjima s velikim brojem gostiju.
U pojedinim turističkim područjima ljetna potrošnja može biti čak pet puta veća od zimske. Razlog je istodobni rast broja korisnika, intenzivna turistička aktivnost te povećana potreba za hlađenjem objekata.
Takvi su podaci posebno zanimljivi za Istru, koja tijekom ljetnih mjeseci bilježi velik porast broja stanovnika zbog dolaska turista.
Najveće opterećenje prijenosne i distribucijske mreže ljeti se bilježi između 20 i 22 sata. Visoka stvarna potrošnja postoji i između 12 i 15 sati, ali se tijekom dana dio potreba sve više pokriva proizvodnjom električne energije iz sunčanih elektrana na krovovima.
Potrošnja raste treću godinu zaredom
Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj također nastavlja rasti. Od početka siječnja do kraja srpnja ove godine potrošeno je 10,632 milijuna MWh električne energije, oko jedan posto više nego u istom razdoblju prošle godine te 1,9 posto više nego 2024. godine.
Iz HEP-a ističu kako bi ublažavanju velikih ljetnih opterećenja u budućnosti trebala pomoći kombinacija sunčanih elektrana, baterijskih spremnika i pametnijeg upravljanja potrošnjom.
Solarne elektrane mogu smanjiti preuzimanje električne energije iz mreže tijekom dana, dok bi baterijski sustavi višak proizvedene energije mogli sačuvati za večernje sate, kada je potrošnja najveća.
Izvor: HINA / HOPS / HEP
Autor:
Redakcija Umag365
