Tijekom saborske rasprave o prijedlogu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, zastupnica SDP-a Sanja Radolović naglasila je kako potreba za regulacijom nije sporna, ali smatra da predloženi zakon ne adresira ključne probleme hrvatskog turizma. Umjesto sustavnih rješenja, upozorila je, Vlada dodatno opterećuje više od 110 tisuća registriranih obiteljskih iznajmljivača.
Radolović je istaknula da SDP podržava mjere poput digitalizacije, uvođenja jedinstvenog registra smještaja, veću odgovornost internetskih platformi te suzbijanje ilegalnog iznajmljivanja. Ipak, naglasila je kako zakon zanemaruje goruće izazove poput manjka radne snage, rasta troškova poslovanja, pada konkurentnosti, infrastrukturnih ograničenja i sive zone na tržištu.
Posebno se osvrnula na pokušaje da se privatni iznajmljivači označe glavnim uzrokom stambene krize. “To jednostavno nije točno”, poručila je, dodajući kako je obiteljski smještaj desetljećima bio okosnica razvoja turizma, osobito u manjim sredinama, na otocima i u ruralnim područjima bez velikih hotelskih ulaganja. Naglasila je i da prihodi od iznajmljivanja mnogim obiteljima predstavljaju ključnu financijsku sigurnost te upozorila da ih se ne smije stigmatizirati zbog nedostataka državne stambene politike.
“Obiteljski smještaj desetljećima je bio temelj razvoja hrvatskog turizma, osobito na otocima, u ruralnim krajevima i manjim sredinama gdje nije bilo velikih hotelskih investicija. Tisućama obitelji prihodi od iznajmljivanja znače sigurnost, dodatni prihod ili otplatu stambenog kredita. Ne smije ih se stigmatizirati zbog promašaja državne stambene politike”
Istodobno, upozorila je na rast nekomercijalnog smještaja, odnosno iznajmljivanja koje se formalno vodi kao boravak rodbine i prijatelja. Prema njezinim riječima, broj takvih kreveta udvostručio se od 2016. godine i danas čini oko 35 posto ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj.
Radolović je također ukazala na trend rasta kupnje nekretnina od strane stranih državljana, navodeći da se godišnje kupi između šest i osam tisuća nekretnina, većinom za potrebe turističkog najma. Usporedila je situaciju s Austrijom, istaknuvši kako hrvatski državljani u pojedinim njezinim dijelovima ne mogu jednostavno kupovati nekretnine. Prema dostupnim analizama, gotovo 90 posto stranih kupnji u Hrvatskoj odnosi se na jadransku obalu, a procjenjuje se da stranci kupuju svaki četvrti apartman.
Posebno je izdvojila podatak da državljani Slovenije posjeduju najmanje 110 tisuća nekretnina u Hrvatskoj, ponajviše u Istri, dok ukupan broj stranih vlasnika doseže više stotina tisuća. Opisala je i fenomen “praznih naselja” izvan turističke sezone, gdje se minimalno troše energenti, dok tijekom ljeta dolazi do naglog porasta potrošnje zbog korištenja objekata u turističke svrhe. Kao ilustraciju navela je Dubrovačko-neretvansku županiju, gdje se trećina svih kreveta nalazi u nekomercijalnom smještaju, odnosno oko 42 tisuće, što premašuje hotelske kapacitete. Slični trendovi prisutni su i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s više od 65 tisuća takvih kreveta.
Na kraju je upozorila i na slab nadzor, navodeći kako je tijekom 2024. provedeno tek 165 inspekcija vezanih uz sumnje na ilegalno iznajmljivanje, dok u Hrvatskoj djeluje svega sedamdesetak turističkih inspektora. Zaključno, postavila je pitanje zašto se u javnosti fokus stavlja gotovo isključivo na registrirane iznajmljivače, dok se zanemaruje više od 700 tisuća kreveta u nekomercijalnom smještaju i njihov utjecaj na tržište nekretnina, osobito u obalnim gradovima.
Autor:
Redakcija umag365.hr
