Hrvatsko gospodarstvo tijekom drugog tromjesečja 2026. godine moglo bi zabilježiti osjetno slabiji rast nego što se ranije očekivalo. Prema najnovijoj procjeni Hrvatske narodne banke, gospodarska aktivnost na godišnjoj bi razini mogla porasti za 1,6 posto, dok se u odnosu na prvo tromjesečje očekuje rast od svega 0,3 posto.
Procjena je objavljena u novom Biltenu HNB-a, a na njezino smanjenje prvenstveno su utjecali nepovoljni gospodarski pokazatelji zabilježeni tijekom svibnja. HNB je ranije očekivao tromjesečni rast od 0,7 posto te godišnji rast od 2,4 posto.
Industrijska proizvodnja i trgovina bilježe pad
Podaci o industrijskoj proizvodnji i prometu u trgovini na malo upućuju na to da je gospodarska aktivnost tijekom drugog tromjesečja ostala prilično slaba, nakon što je u prva tri mjeseca godine zabilježena stagnacija.
Industrijska proizvodnja dodatno se smanjila tijekom svibnja. U prva dva mjeseca drugog tromjesečja njezin je obujam bio 2,5 posto manji u usporedbi s prosjekom prvog tromjesečja. Najizraženiji pad zabilježen je u proizvodnji energije, kapitalnih proizvoda i netrajnih proizvoda namijenjenih širokoj potrošnji.
Slabiji rezultati vidljivi su i u trgovini. Promet u trgovini na malo tijekom svibnja pao je za dva posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je tijekom travnja i svibnja bio 0,8 posto manji od prosjeka prethodnog tromjesečja.
Iz HNB-a smatraju da bi slabija potrošnja dijelom mogla biti posljedica rasta cijena energenata povezanog s ratom na Bliskom istoku. Više cijene smanjile su stvarni raspoloživi dohodak građana, ali i negativno utjecale na povjerenje potrošača.
Dodatnu neizvjesnost stvaraju odnosi između SAD-a i Irana. Iako je okvirni sporazum između dviju država privremeno smanjio pritisak na cijene energenata, ponovno zaoštravanje napetosti početkom srpnja povećalo je rizik od novog rasta cijena nafte i inflacije.
Manje turističkih dolazaka i noćenja
Pogoršanje je zabilježeno i u turističkom sektoru. Prema podacima HNB-a, broj turističkih dolazaka i noćenja u drugom tromjesečju smanjen je za približno jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Potrošački i poslovni optimizam počeo se oporavljati krajem tromjesečja te je i dalje bio iznad dugoročnog prosjeka. Ipak, većina pokazatelja ostala je ispod razina zabilježenih početkom godine.
Građevinski sektor pokazao se nešto otpornijim. Obujam građevinskih radova u travnju je stagnirao u odnosu na ožujak, ali je zbog ranijeg rasta ipak bio jedan posto veći od prosjeka prvog tromjesečja.
Plaće nastavile snažno rasti
Unatoč usporavanju gospodarstva, broj zaposlenih tijekom drugog tromjesečja blago je porastao. Zaposlenost je tijekom travnja i svibnja bila 0,4 posto veća nego u siječnju i veljači, dok je na godišnjoj razini u svibnju porasla za 0,9 posto.
Broj nezaposlenih u svibnju je u odnosu na travanj porastao za 1,9 posto, ali je na tromjesečnoj razini nastavljen pad. Tijekom travnja i svibnja nezaposlenih je bilo 4,5 posto manje nego u prva dva mjeseca godine.
Plaće su pritom nastavile snažno rasti. Prosječna nominalna bruto plaća u svibnju je porasla za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini bila je veća za 9,1 posto, dok je realna bruto plaća, nakon uračunate inflacije, porasla za 3,7 posto.
Inflacija u lipnju usporila na 4,2 posto
Inflacija je u lipnju usporila drugi mjesec zaredom. Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,2 posto, nakon što je u svibnju bila 4,9 posto.
Na usporavanje inflacije ponajviše je utjecao pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. Međutim, obnova sukoba početkom srpnja ponovno je povećala cijene energenata i unijela dodatnu neizvjesnost u gospodarske prognoze.
Snažan rast kredita poduzećima
Tijekom svibnja snažno je poraslo i kreditiranje domaćeg gospodarstva. Krediti poduzećima povećani su za 444 milijuna eura, odnosno 2,4 posto. Najviše su rasli krediti namijenjeni obrtnim sredstvima, a najveći doprinos ukupnom povećanju dali su ugostiteljski i trgovački sektor.
Godišnja stopa rasta kredita poduzećima ubrzala je s 10,2 na 12,1 posto.
Nastavljen je i rast kredita stanovništvu, premda nešto sporijim intenzitetom. Gotovinski nenamjenski krediti tijekom svibnja povećani su za 102 milijuna eura, a stambeni za 142 milijuna eura. Ukupna godišnja stopa rasta kredita stanovništvu usporila je s 12,4 na 11,9 posto.
